Neiskrenost: Lažno dobri ljudi mogu djelovati pristojno i prijateljski, ali njihov ton glasa, govor tijela ili izrazi lica mogu otkriti nedostatak istinskog interesa ili brige.

Ogovaranje: Lažno dobri ljudi mogu ogovarati ili govoriti negativno o drugima iza leđa, unatoč tome što pred njima imaju ugodno lice.

Nedosljedno ponašanje: Lažno dobri ljudi mogu se ponašati drugačije nasamo nego u javnosti, ili se mogu mijenjati s prijateljskog i hladnog ponašanja, ovisno o tome s kim su.

Laskanje: Lažno dobri ljudi mogu koristiti pretjerano laskanje ili komplimente kako bi pridobili naklonost ili manipulirali drugima, umjesto da izraze iskreno divljenje ili poštovanje.

Površnost: Lažno dobri ljudi mogu se usredotočiti na površne ili materijalističke teme, umjesto da se upuste u dublje ili smislenije razgovore.

Nedostatak empatije: Lažno dobri ljudi možda nisu u stanju ili neće htjeti suosjećati s tuđim osjećajima ili iskustvima i mogu dati prednost vlastitim interesima nad drugima.

Nepoštivanje granica: Lažno dobri ljudi mogu ignorirati ili odbaciti tuđe granice, na primjer zadiranjem u osobni prostor ili prekoračenjem društvenih normi.

Usredotočenost na sebe: lažno dobri ljudi mogu dati prednost svojim potrebama i željama ispred tuđih i mogu postati neprijateljski raspoloženi ili obrambeni ako osjećaju da njihove potrebe nisu zadovoljene.

Bezosjećajnost: Lažno dobri ljudi mogu davati bezosjećajne komentare ili šale, ili mogu trivijalizirati tuđe probleme ili brige.

Neautentičnost: Lažni dobri ljudi mogu predstavljati lažnu sliku o sebi, bilo preuveličavanjem svojih postignuća ili interesa ili skrivanjem aspekata svoje prave osobnosti ili uvjerenja.